utorak, 1. studenoga 2011.

El-kehf

Ebu-Se`id-el Hudrij radijlallahu, kaze da je Poslanik,sallallahu`alejhi ve sellem, rekao: "Ko na dan dzume procita poglevlje El-Kehf, osvijetlit ce ga svijetlo (nur) izmedju dvije dzume." Prenosi Nesa`i i Hakim)



Pecina -El-Kehf
Mekka -110 ajeta


U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog
1. Hvaljen neka je Allah koji Svome robu objavljuje Knjigu, i to ne iskrivljenu, nego

2. ispravnu, da teskom kaznom, koju ce On dati, opomene, a da vjernike koji cine dobra djela divnom nagradom obraduje,

3. u kojoj ce vjecno boraviti,

4. i da opomene one koji govore: "Allah je Sebi uzeo sina."
5. O tome oni nista ne znaju, a ni preci njihovi. Kako krupna rijec izlazi iz usta njihovih! Oni ne govore drugo do neistinu!

6. Pa zar ces ti za njima od tuge svisnuti, ako oni u govor ovaj nece da povjeruju?

7. Sve sto je na Zemlji Mi smo kao ukras njoj stvorili da iskusamo ljude ko ce se od njih ljepse vladati,

8. a Mi cemo nju i golom ledinom uciniti.

9. Mislis li ti da su samo stanovnici pecine, cija su imena na ploci napisana, bili cudo medju cudima Nasim?

10. Kad se nekoliko momaka u pecini sklonilo pa reklo; "Gospodaru nas, daj nam Svoju milost i pruzi nam u ovom nasem postupku prisebnost",

11. Mi smo ih u pecini tvrdo uspavali za dugo godina.

12. Poslije smo ih probudili da bismo pokazali koja ce od dvije skupine boje ocijeniti koliko su vremena proboravili.

13. Ispricacemo ti povijest njihovu- onako kako je bilo. To su bili momci, vjerovali su u Gospodara svoga, a Mi smo im ubjedjenje jos vise ucvrstili.

14. Osnazili smo bili njihova srca kad su se digli i rekli; "Gospodar nas - Gospodar je nebesa i Zemlje, mi se necemo pored Njega drugom bogu klanjati, jer bismo tada ono sto je daleko od istine govorili.

15. Narod ovaj nas je mimo Njega druge bogove prihvatio, zasto jasan dokaz nije donio o tome da se treba njima klanjati/ A ima li nepravednijeg od onoga koji o Allahu iznosi neistinu?

16. Kad napustite njih i one kojima se, a ne Allahu, klanjaju, sklonite se u pecinu, Gospodar vas ce vas miloscu Svojom obasuti i za vas ce ono sto ce vam korisno biti pripremiti."

17. I ti si mogao vidjeti kako Sunce, kada se ra|a -obilazi pecinu s desne strane, a kada zalazi -zaobilazi je s lijeve strane, a oni su biliu sredini njezinoj. To je dokaz Allahove moci! -kome Allah ukaze na pravi put, on ce pravim putem ici, a koga u zabludi ostavi, ti mu neces naci zastitnika koji ce ga na pravi put uputiti.

18. I pomislio bi da su budni, ali oni su spavali; i Mi smo ih prevrtali sad na desnu, sad na lijevu stranu, a pas njihov, opruzenih prednjih sapa, na ulazu je lezao; da si ih vidio, od njih bi pobjegao i strah bi te uhvatio.
19. I Mi smo ih, isto tako, probudili da bi jedne druge pitali. "Koliko ste ovdje ostali?" - upita jedan od njih. -"Ostali smo dan ili dio dana" -odgovorise. -"Gospodar vas najbolje zna koliko ste ostali’ -rekose. -"Posaljite, jednog od vas s ovim srebrenjacima vasim u grad, pa nek vidi u koga je najcistije jelo i neka vam od njega donese hrane i neka bude ljubazan i neka nikome ne govori nista o vama,

20. jer, ako oni doznaju za vas, kamenovace vas ili ce vas na silu u svoju vjeru obratiti, i tada nikada necete ono sto zelite postici!’
21. I MI smo, isto tako, ucinili da oni za njih saznaju, da bi se uvjerili da je istinito Allahovo obecanje i da u cas ozivljenja nema nikakve sumnje, kada su se izmedju sebe o njima raspravljali, i rekli: "Sagradite na ulazu u nju ogradu, Gospodar njihov najbolje zna ko su oni." A onda oni do cijih se rijeci najvise drzalo rekose: "Napravicemo na ulazu u nju bogomolju!’

22. Neki ce reci: "Bila su trojica, pas njihov je bio cetvrti", a neki ce govoriti: "Bila su petorica, pas njihov je bio sesti", naga|ajuci ono sto ne znaju, dok ce neki reci: "Bila su sedmorica, a pas njihov bio je osmi." Reci; "Gospodaru mome je dobro poznat njihov broj, samo malo njih to zna. Zato ne raspravljej o njima osim povrsno, i ne pitaj o njima od njih nikoga!’

23. I nikako za bilo sta ne reci: "Uradicu to sigurno sutra! -ne dodavsi:

24. "Ako Bog da!" A kada zaboravis, sjeti se Gospodara svoga i reci: "Gospodar moj ce me uputiti na ono sto je bolje i korisnije od ovoga."

25. A oni su ostali u pecini svojoj tri stotine i jos devet godina.

26. Reci: "Allah najbolje zna koliko su ostali; tajne nebesa i Zemlje jedino On zna. Kako On sve vidi, kako On sve cuje! Oni nemaju drugog zastitnika osim Njega, a On ne uzima nikoga u odlukama Svojim kao ortaka."

27. Kazuju iz Knjige Gospodara svoga ono sto ti se objavljuje, niko ne moze da izmjeni rijeci Njegove, pa ni ti; osim kod Njega, neces naci utocista nikakva.

28. Budi cvrsto uz one koji se Gospodaru svome mole ujutro i navece u zelji da naklonost Njegovu zasluze, i ne skidaj ociju svojih s njih iz zelje za sjajem u zivotu na ovom svijetu, i ne slusaj onoga cije smo srce nehajnim prema Nama ostavili koji strast svoju slijedi i ciji su postupci daleko od razboritosti

29. i reci: "Istina dolazi od Gospodara vaseg, pa ko hoce -neka vjeruje, a ko hoce - neka ne vjeruje!’ Mi smo nevjernicima pripremili vatru ciji ce ih dim sa svoh strana obuhvatiti; ako zamole pomoc, pomoci ce im se tekucinom poput rastopljene kovine koja ce lica ispeci. Uzasna li pica i grozna li boravista!

30. One koji budu vjerovali i dobra djela cinili -Mi doista necemo dopustiti da propadne nagrada onome koji je dobra djela cinio -

31. cekaju sigurno edenski vrtovi, kroz koje ce rijeke teci, u njima ce se narukvicama od zlata kititi i u zelena odijela od dibe i kadife oblaciti, na divanima ce u njima naslonjeni biti. Divne li nagrade i krasna li boravista!

32. I navedi im kao primjer dva covjeka; jednom od njih smo dva vrta lozom zasadjena dali i palmama ih opasali, a izme|u njih njive postavili.

33. Oba vrta su davala svoj plod, nicega nije manjkalo, a kroz sredinu njihovu smo rijeku proveli.

34. On je i drugog imetka imao. I rece drugu svome, dok je s njim razgovarao; "Od tebe sam bogatiji i jaceg sam roda!"

35. I udje u vrt svoj nezahvalan Gospodaru svome na blagodatima, govoreci: "Ne mislim da ce ovaj ikada propasti,

36. i ne mislim da ce ikada Smak svijeta doci; a ako budem vracen Gospodaru svome, sigurno ce nesto bolje od ovoga naci."

37. I rece mu drug njegov, dok je s njim razgovarao: "Zar ne vjerujes u Onoga koji te je od zamlje stvorio, zatim od kapi sjemena, i najzad te potupnim covjekom ucinio?

38. sto se mene tice, On, Allah, moj je Gospodar i ja Gospodaru svome ne smatram ravnim nikoga.

39. A zasto nisi, kad si u vrt svoj usao, rekao: ‘Masallah! -moc je samo u Allaha!’ Ako vidis da je u mene manje blaga i manje roda nego u tebe,

40. pa -Gospodar moj moze mi bolji vrt od tvog dati, a na tvoj nepogodu s neba poslati, pa da osvane samo klizava ledina, bez icega,

41. ili da mu voda u ponor ode pa da je ne mognes pronaci nikada."

42. I propados plodovi njegovi i on poce krsiti ruke svoje zaleci za onim sto je u njega utrosio -a loza se bijase povaljala po podupiracima svojim -i govorase: "Kamo srece da Gospodaru svome nisam smatrao ravnim nikoga!’

43. I nije imao ko bi mu mogao da pomogne, osim Allaha; a sam sebi nije mogao pomoci.

44. Tada moze pomoci samo Allah, Istiniti, On daje najbolju nagradu i cini da se sve na najbolji nacin okonca.

45. Navedi im kao primjer da je zivot na ovom svijetu kao bilje, koje i poslije natapanja vodom, koju Mi s neba spustamo, ipak postane suho, i vjetrovi ga raznesu. A Allah sve moze!

46. Bogatstvo i sinovi su ukras u zivotu na ovom svijetu, a dobra djela, koja vjecno ostaju, bice od Gospodara tvoga bolje nagra|ena i ono u sto se covjek moze pouzdati.

47. A na Dan kada planine uklonimo, i kad vidis Zemlju ogoljenu, - a njih smo vec sakupili, nijednog nismo izostavili -,

48. pred Gospodarom tvojim bice oni u redove poredani: "Dosli ste Nam onako kako smo vas prvi put stvorili, a tvrdili ste da vam necemo vrijeme za ozivljenje odrediti."

49. I Knjiga ce biti postavljena i vidjecete gresnike prestravljene zbog onog sto je u njoj. "Tesko nama!’ -govorice -"kakva je ovo knjiga, ni mali ni veliki grijeh nije propustila, sve je nabrojala!" -i naci ce upisano ono sto su radili. Gospodar tvoj nece nikome nepravdu uciniti.

50. A kad smo rekli melekima: "Poklonite se Ademu!’ -svi su se poklonili osim Iblisa, on je bio jedan od dzinnova i zato se ogrijesio o zapovijest Gospodara svoga. Pa zar cete njega i porod njegov, pored Mene, kao prijatelje prihvatiti, kad su vam oni neprijatelji? Kako je sejtan losa zamjena nevjernicima!

51. Ja nisam uzimao njih za svjedoke prilikom stavaranja nebesa i Zemlje ni neke od njih prilikom stvaranja drugih i za pomagace nisam uzimao one koji na krivi put upucuju.

52. A na Dan kad On rekne: "Pozovite one za koje ste tvrdili da su ortaci Moji!" -i kad ih pozovu, oni im se nece odazvati i Mi cemo uciniti da iskuse patnju zbog njihovih ranijih veza,

53. i gresnici ugledace vatru i uvjerice se da ce u nju pasti, i da im iz nje nece povratka biti.

54. U ovom Kur’anu Mi na razne nacine objasnjavamo ljudima svakovrsne primjere, ali je covjek, vise nego iko, spreman da raspravlja.

55. A ljude, kada im dolazi uputa, odvraca od vjerovanja i od toga da od Gospodara svoga mole oprosta samo zato sto ocekuju sudbinu drevnih naroda ili sto cekaju da ih snadje kazna na ocigled svega svijeta.

56. Mi saljemo poslanike samo zato da donose radosne vijesti i da opominju. A nevjernici se raspravljaju, sluzeci se neistinama, da bi time opovrgli Istinu, i rugaju se dokazima Mojim i Mojim opomenama.

57. I ima li nepravednijeg od onoga koji, kad se dokazima Gosspodara svoga opominje, za njih ne haje, i zaboravlja na posljedice onog sto je ucinio? Mi na srca njihova pokrivace stavljamo da Kur’an ne shvate, i gluhim ih cinimo; i ako ih ti na pravi put pozoves oni, kad su takvi, nikada nece pravim putem poci.

58. Gospodar tvoj mnogo prasta i neizmjerno je milostiv; da ih On za ono sto zasluzuju kaznjava, odmah bi ih na muke stavio. Ali, njih ceka odre|eni cas, od koga nece naci utocista.

59. A ona sela i gradove smo razorili zato sto stanovnici njihovi nisu vjerovali i za propast njihovu bismo tacno vrijeme odredili.

60. A kada Musa rece momku svome: "Sve cu ici dok ne stignem do mjesta gdje se sastaju dva mora, ili cu dugo, dugo ici"

61. I kad njih dvojica stigose do mjesta na kome se ona sastaju, zaboravise na ribu svoju, pa ona u more kliznu.

62. A kada se udaljise, Musa rece momku svome: "Daj nam uzinu nasu, jer smo se od ovog naseg putovanja umorili."

63. "Vidi!" -rece on -"kad smo se kod one stijene svratili, ja sam zaboravio onu ribu, - sam sejtan je ucinio da je zaboravim, da ti je ne spomenem -, mora da je ona skliznula u more; bas cudnovato!"

64. "E, to je ono sto trazimo!" -rece Musa, i njih dvojica se vratise putem kojim su bili dosli,

65. i nadjose jednog Naseg roba kome smo milost Nasu darovali i onome sto samo Mi znamo naucili.

66. "Mogu li da te pratim" -upita ga Musa -, "ali da me poucis onome cemu si ti ispravno poucen?"

67. "Ti sigurno neces moci sa mnom da izdrzis" -rece onaj -,

68. "a ikako bi izdrzao ono o cemu nista ne znas?"

69. "Vidjeces da ce strpljiv biti, ako Bog da! -rece Musa -"i da ti se necu ni u cemu protiviti."

70. "Ako ces me vec pratiti" -rece onaj -. "onda me ni o cem ne pitaj dok ti ja o tome prvi ne kazem!"

71. I njih dvojica krenuse. I kad se u la|u ukrcase, onaj je probusi. "Zar je probusi da potopis one koji na njoj plove? Ucinio si, doista, nesto vrlo krupno!’

72. "Ne rekoh li ja" -rece onaj -"da ti, doista, neces moci izdrzati sa mnom?"

73. "Ne karaj me sto sam zaboravio" -rece -"i ne cini mi poteskoce u ovom poslu mome!"

74. I njih dvojica krenuse. I kad sretose jednog djecaka pa ga onaj ubi, Musa rece: "sto ubi dijete bezgresno, koje nije nikoga ubilo! Ucinio si, zaista, nasto vrlo ruzno!"

75. "Ne rekoh li ja tebi" -rece onaj -da ti, doista, neces moci izdrzati sa mnom?"

76. "Ako te i poslije ovoga za bilo sta upitam" -rece -, "onda se namoj sa mnom druziti. Eto sam ti se opravdao!"

77. I njih dvojica krenuse; i kad do|ose do jednog grada, zamolise stanovnike njegove da ih nahrane, ali oni odbise da ih ugoste. U gradu njih dvojica nai|ose na jedan zid koji tek sto se nije srusio, pa ga onaj prezida i ispravi. "Mogao si" -rece Musa -"uzeti za to nagradu."

78. "Sada se rastajemo ja i ti!" -rece onaj -, "pa da ti objasnim zbog cega nisi mogao da se strpis.

79. "sto se one ladje tice, - ona je vlasnistvo siromaha koji rade na moru, i ja sam je ostetio jer je pred njima bio jedan vladar koji je svaku ispravnu la|u otimao;

80. sto se onoga djecaka tice, - roditelji njegovi su vjernici, pa smo se pobojali da ih on nece na nasilje i nevjerovanje navratiti,

81. a mi zelimo da im Gospodar njihov, mjesto njega, da boljeg i cestitijeg od njega, i milostivijeg;

82. a sto se onoga zida tice, - on je dvojice djecaka, sirocadi iz grada, a pod njim je zakopano njihovo blago. Otac njihov je bio dobar covjek i Gospodar tvoj zeli, iz milosti Svoje, da oni odrastu i izvade blago svoje. Sve to ja nisam uradio po svome rasudjivanju. Eto to je objasnjenje za tvoje nestrpljenje!’

83. I pitaju te o Zulkarnejnu. Reci’: "Kazacu vam o njemu neke vijesti."

84. Mi smo mu dali vlast na Zemlji i omogucili mu da izvrsi ono sto zeli

85. I on podje.

86. Kad stize do mjesta gdje Sunce zalazi, ucini mu se kao da zalazi u jedan mutan izvor i nadje u blizini njegovoj jedan narod. "O Zulkarnejne," -rekosmo Mi -"ili ces da ih kaznis ili ces s njima lijepo da postupis?"

87. "Onoga ko ostane mnogobozac" - rece -, "kaznicemo, a poslije ce se svomeGospodaru vratiti, pa ce ga i On teskom mukom muciti.

88. A onome ko bude vjerovao i odbra djela cinio -nagrada najljepsa, i s njim cemo blago postupiti."

89. I on opet podje.

90. I kad stize do mjesta gdje Sunce izlazi, on na|e da ono izlazi iznad jednog naroda kome Mi nismo dali da se od njega bilo cim zakloni.

91. I on postupi s njima isto onako kako je s onima prije postupio.

92. i on podje.

93. Kad stize imedju dvije planine, na|e ispred njih narod koji je jedva govor razumijevao.

94. "O Zulkarnejne," -rekose oni -"Jedzudz i Medzudz cine nered po Zemlji, pa hoces li da izme|u nas i njih zid podignes, mi cemo te nagraditi."

95. "Bolje je ono sto mi je Gospodar moj dao" -rece on. "Nego, samo vi pomozite meni sto vise mozete, i ja cu izme|u vas i njih zid podici.

96. Donesite mi velike komade gvozdja!" I kad on izravna dvije strane brda, rece: "Pusite!" A kad ga usija, rece: "Donesite mi rastopljen mjed da ga zalijem."

97. i tako oni nisu mogli ni da pre|u niti su mogli da ga prokopaju.

98. "Ovo je blagodat Gospodara moga!" -rece on. "A kada se prijetnja Gospodara moga ispuni, On ce ga sa zemljom sravniti, a prijetnja Gospodara moga ce se sigurno ispuniti."

99. I Mi cemo tada uciniti da se jedni od njih kao talasi sudaraju s drugima. I puhnuce se u rog, pa cemo ih sve sakupiti,

100. i toga dana cemo nevjernicima dzehennem jasno pokazati,

101. onima cije su oci bile koprenom zastrte, da o dokazima Mojim razmisle, onima koji nisu htjeli nista da cuju.

102. Zar nevjernici misle da pored Mene mogu za bogove uzimati robove Moje? Mi smo, doista, za prebivaliste nevjernicima pripremili dzehennem.

103. Reci: "Hocete li da vam kazem cija djela nece nikako priznata biti,

104. ciji ce trud u zivotu na ovom svijetu uzaludan biti, a koji ce misliti da je dobro ono sto rade?

105. To su oni koji u dokaze Gospodara svoga ne budu vjerovali i koji budu poricali da ce pred Njega izici; zbog toga ce trud njihov uzaludan biti i na Sudnjem danu im nikakva znacaja necemo dati.

106. Njima ce kazna dzehennem biti, zato sto su nevjernici bili i sto su se dokazima Mojim i poslanicima Mojim rugali."

107. Onima koji budu vjerovali i dobra djela cinili -dzennetske basce ce prebivaliste biti,

108. vjecno ce u njima boraviti i nece pozeljeti da ih necim drugim zamijene.

109. Reci: "Kad bi more bilo mastilo da se ispisu rijeci Gospodara moga, more bi presahlo, ali ne i rijeci Gospodara moga, pa i kad bismo se pomogli jos jednim slicnim."

110. Reci: "Ja sam covjek kao i vi, meni se objavljuje da je vas Bog -jedan Bog. Ko zudi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen, neka cini dobra djela i neka, klanjajuci se Gospodaru svome, ne smatra Njemu ravnim nikoga!"

Nema komentara:

Objavi komentar